•  

Obrana sisačke gospoštije od Turaka - slika Bitka kod Siska 1593.

Bitka kod Siska 1593. Zahvaljujući gospodinu Branku Staparu-Agrameru (1939.-2009. Svätý Jur) iz Republike Slovačke koji se prigodom organizacije znanstvenog skupa 1993. godine (400. obljetnica sisačke bitke 1593. g) obratio prof. Bartolu Biličiću, Državni arhiv u Sisku kao suorganizator skupa, došao je do informacije o otkriću umjetničke slike iz 17. stoljeća koja prikazuje i slavi Bitku kod Siska 1593. godine. Riječ je o slici „nepoznatog, ali školovanog baroknog majstora“ nastaloj oko 1620. godine, a koju je g. Stapar slučajno otkrio na jednom od svojih putovanja u „svojstvu savjetnika i umjetničkog realizatora snimanja povijesnih filmova“. U svom pismu upućenom organizatorima spomenutog znanstvenog skupa o otkriću slike g. Branko Stapar iznosi slijedeće:

"Prilikom svojih čestih putovanja u svojstvu savjetnika i realizatora u artističkom smislu, prilikom snimanja povijesnih filmova, dospio sam i do grada-muzeja u Bojnicama. Upoznavši se s kustosom i ujedno kaštelanom grada Bojnice gospodinom Mr. Papcom, došlo je do jedinstvene prilike i mogućnosti pregledati sav izloženi muzejski materijal, ali isto tako nazrijeti i do tih nepristupačnih, "smrtnicima", depozitara, koji uvijek ponešto u svojim tajnim dubinama ukrivaju. I stigoh do podrumskih prostorija, do stropa ispunjenih umjetničkim predmetima i povijesnim artefaktima. Čovjek u takovim prilikama mora posjedovati neko posebno čulo, koje bi ga navelo, da gleda upravo tamo, gdje se najmanje može ponadati. Tako je bilo i u mojem slučaju, daleke 1970. godine, kada sam u vlažnom podrumu iza mnogih propalih od vlage slika zatrpanu praznim duboreznim okvirima ugledao "dragulj" u prilično jadnom stanju. Bila je to uljena slika na platnu, nalijepljena na debelu hrastovu dasku. Prvi pogled, na moju sreću, pao je na godinu u centralnom dijelu slike, na brojke 1D93. I čim ugledah na štitu velmoža krasan barokni Erdödyjevski grb, nisu mi bile potrebne ni izblijedjele i izgubljene latinske rečenice u tekstualnom dijelu slike. Znao sam, nalazim se pred gotovo upropaštenom slikom čuvene bitke pod Siskom 1593. godine. Upitah o nekim podrobnostima glede te slike i bilo mi je rečeno, da je slika nakon rata dospjela iz grada Hlohovca u Bojnice i da su joj kao "bezimenoj" nadjeli atribuciju pod nazivom "Toma Erdödy i hlohovska gospoda". Neki ostali podaci nisu postojali.
Imajući kao numizmatičar neke veze i poznanstva među muzealcima, pokrenuo sam akciju, da se slika spasi. Uspjelo mi je ljubaznošću gdje. Mr. Danute Učnikove iz bratislavske galerije, sliku restaurirati, smatrajući, da bi tom slikom hrvatska historiografija dobila jedan nov podatak, budući da mi nije bilo poznato, da bi se negdje nalazila uljena slika na platnu, koja bi prikazivala "Boj pod Siskom 1593." Dokazujući znanstvenicima u Slovačkoj, tko je u svari bio taj toma Bakač- Erdödy, borio sam se, za promjenu atribucije i uspio jednim separatnim radom dokazati, da prikaz na slici prikazuje događaje kod Petrinje i Siska, te presudne godine. Osim što mi je uspjelo slici izboriti novo ime, uspjelo mi je popraviti lapsus u latinsko-slovačkoj transkripciji i to u smislu, da sam morao dokazati, da je Hrvatski ban Toma Bakač-Erdödy umro na svom posjedu Krapini, a ne kako su ovdašnji stručnjaci preveli s latinskog u slovačkoj Krupini. Dvadesetak godina čuvao sam "tajnu" otkrića slike, čekajući neka bolja i prikladnija vremena.
Na žalost, nije bilo u mojoj moći, da se ta slika za potrebe obljetnice pozajmi. Možda u nekim boljim vremenima za Hrvatsku, to bi bilo moguće, ali…danas, nažalost takova mogućnost otpada kao stvar koja se ne može iz objektivnih razloga realizirati. Pa neka tih nekoliko collor-diapozitiva budu zamjena za mogućnost jedne manje publicističke realizacije."

Na žalost ovo obraćanje g. B. Stapara organizatorima znanstvenog skupa 1993. godine došlo je prekasno tako da više nije bilo moguće objaviti ju tom prigodom!