Dr.sc. Ivica Golec: VOJNI KOMUNITET PETRINJA KAO GOSPODARSKO I PROSVJETNO KULTURNO SREDIŠTE BANSKE KRAJINE (1777. – 1871)

Državni arhiv u Sisku, Hrvatski institut za povijest, Sisak 2003.

[Dr.sc. Ivica Golec: VOJNI KOMUNITET PETRINJA KAO GOSPODARSKO I PROSVJETNO KULTURNO SREDIŠTE BANSKE KRAJINE (1777. – 1871)]

Osnovni podaci: format 16 x 22; 523. str, tvrdi uvez, 1118 bilježaka, 90 slikovnih priloga, kazalo od 1000 osobnih imena

Tema: Ovo znanstveno djelo obrađuje povijest Petrinje navedenog razdoblja, a donekle i čitave Banske krajine

Cijena: 230,00 kn

Knjiga Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte Banske krajine (1777. – 1871)“ znanstveno je djelo u kome autor komparativnim pokazateljima dokazuje da je Petrinja u značajnijim segmentima društvenog života bila i središnji vojni komunitet Hrvatske krajine. Analizira nastanak i razvoj vojnih komuniteta kao gradova koji su na krajiškom prostoru imali zaseban upravno-pravni ustroj pod strogim nadzorom vojnih vlasti. Uspoređuje razvoj petrinjskog Komuniteta sa razvojem i sudbinom drugih gradova sa istim statusom (Kostajnica, Senj, Karlobag, Ivanić, Bjelovar…).

Dr.sc. Ivica Golec, znanstveni savjetnik, zaposlen je od 1994. godine u Hrvatskom institutu za povijest kao istraživač na projektu Vojna krajina – građa i studije. U svome znanstvenom radu poglavito je istraživao i proučavao gospodarske, kulturne i političke teme vojnokrajiške povijesti (1765.-1881.), ali i teme iz povijesti bivšeg krajiškog prostora nakon razvojačenja 1881. do 1914. godine, s posebnim naglaskom na Petrinju i Bansku krajinu, odnosno Banovinu. Osim istraživanja vojnokrajiške prošlosti, posebice vojnih komuniteta, kao osnovnog znanstvenog interesa, znanstvene i stručne radove objavljivao iz društveno-gospodarske povijesti, kulturne povijesti, povijesti ustanova, političke povijesti, crkvene povijesti, povijesti svakodnevnog života, pravne povijesti, povijesti iseljeništva, povijesti sporta, demografije, biografike itd. Do sada arhivsko gradivo ponajviše istraživao u Hrvatskom državnom arhivu Zagreb, te državnim arhivima u Bjelovaru, Varaždinu i Sisku, a od inozemnih arhiva u Ratnom arhivu u Beču.