UTVRDE SISKA I BANOVINE - 15.9.2016 nastavljena serija predavanja

U prvom dijelu predavanja dr. sc. Nataša Štefanec je govorila o povijesti kaštela Gvozdansko vezanoj uz njegove gospodare - plemićku porodicu Zrinskih, a posebno o funkciji zaštite rudokopa u njegovoj okolici iz kojih su Zrinski kroz gotovo stotinu godina ostvarivali gospodarski temelj svoje moći. Upravo to bogatstvo porodice Zrinskih često je u razdoblju prodora Osmanlija određivalo sudbinu prostora Pounja na lijevoj obali Une. Nakon objašnjenja tipologije utvrđenih naselja i karakteristika Gvozdanskog dr. sc. Nataša Štefanec je ocijenila da je kaštel bio kombinacija srednjovjekovnih obrambenih i modernih renesansnih formi u kojoj su u 16. stoljeću Zrinski držali kovnicu novca i riznicu. Osmanska navala na hrvatski teritorij u drugoj polovici tog stoljeća zauzela je prostor Pounja i Banovine, a gospodari Gvozdanskog i Zrina pomaknuli su se sjevernije.
Damir Stanić je posebno izložio vojno-političku situaciju u razdoblju života kaštela Gvozdanskog, okvir osmanskih prodora i važnost područja Banovine, Pounja i Korduna u obrani Hrvatske i austrijskih zemalja. U tom kontekstu prikazan je završni udarac kojeg su Osmanlije poduzele krajem 1577. i početkom 1578., kada su osvajanjem Zrina i potom Gvozdanskog otvorile pravac napredovanja kroz Banovinu. O padu samog Gvozdanskog u ruke Osmanlija, Damir Stanić je govorio na temelju povijesnih izvora koji se u mnogome razlikuju od mita o pogibiji svih branitelja među kojima je bio značajan broj pripadnika drugih naroda pod vlašću Habsburgovaca. Zaključak je da se o zbivanjima na području Banovine u tom burnom 16. stoljeću premalo zna i da nova znanstvena istraživanja trebaju otkriti mnoge važne činjenice koje bi prikazale povijesnu važnost ovog prostora u novom svjetlu.
Komentar napisao: Ivica Šustić, prof.