• +385 (44) 525-060
  • Frankopanska 21, 44000 Sisak
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

SISAČKO GLUMIŠTE U ARHIVSKOM GRADIVU

Izložbom Sisačko glumište kroz arhivsko gradivo želimo prezentirati, prije svega, arhivsko gradivo koje svjedoči o radu profesionalnog Narodnog kazališta u Sisku, kao i aktivnosti polu-profesionalne te neprofesionalne sisačke scene.

Namjera nam je predočiti javnosti pregled povijesti sisačkoga glumišta od prvih izvora koji sežu u rimsko doba preko senzacionalne premijere Kukuljevićeve drame Juran i Sofia ili Turci kod Siska 2. listopada 1839. godine, kojom je Sisak upisan u topografsku kartu naše scenske kulture, sve do suvremenih dana u kojima djeluju zapažene amaterske skupine.

Izložba je prvi puta postavljena 1997., godine, da bi bila rekonstruirana ponovo u listopadu 1999. godine povodom Dana sisačkog kazališta, koji želimo našom virtualnom izložbom obilježiti i ove godine.

Autorica izložbe je viša arhivistica Snježana Žegor, dok virtualni postav potpisuje arhivistica Martina Vipotnik.

TRAGOM KAZALIŠTA U SISKU

Pisani izvori o kazalištu u Sisku sežu do antike, točnije do IV. st. n. e. kada je datiran epitaf rimskog glumca Leburne. Nadgrobna ploča pronađena je 1823. godine u Sisku, a danas se nalazi u Nacionalnom muzeju Budimpešte. Epitaf kazuje kako je Leburna „više puta bio mrtav“, u tragedijama, na sceni, koja je, možemo zaključiti zaista postojala u rimskoj Sisciji.

JURAN I SOFIA ILI TURCI KOD SISKA, 1839.

Ivan Kukuljević Sakcinski (1816-1889), izv. GMS

Franjo Lovrić, sisački gradonačelnik (1815-1910) glumio Jurana u predstavi Juran i Sofia, 1839. (izv. GMS)

Višestoljetna praznina kazališnih tragova dokinuta je u XIX. stoljeću hrvatskim kulturnim preporodom. Godine 1839. skupio je Vladovit Zorac sisačke amatere koji 2. listopada premijerno izvode junačku igru Ivana Kukuljevića Sakcinskog Juran i Sofia ili Turci kod Siska.

Režijom prve kazališne predstave na hrvatskome književnom jeziku štokavskoga narječja ravnao je Budimir Praunsperger, dok o podjeli uloga i čitavoj atmosferi ovog senzacionalnoga scenskog događanja Jurana i Sofije doznajemo iz pera Vjekoslava Babukića u „Danici ilirskoj“.

Naslovne uloge dodijeljene su Franji Lovriću za Jurana i Ernestini Managetti za Sofiju.

Grofa Tomu Bakača Erdödya glumio je Vladovit Zorac, dok je njegovu suprugu Katarinu glumila Matilda Managetta.

Sisački kazališni dani 2. i 6. listopada 1839. godine pokazali su put nacionalnog kazališta ka samostalnosti i jezičnoj autonomiji, dokazali su scensku dojmljivost štokavske drame tako da je ovaj hrabri kazališni čin sisačkih amatera uistinu bio poticaj za konačno ustanovljenje narodnog kazališta i u Zagrebu.

Zahvaljujući oživotvorenju Kukuljevićeve drame Juran i Sofia ili Turci kod Siska 1839.godine upisan je Sisak u topografsku kartu naše scenske kulture.

Juran i Sofija, 1940. u Zg (preuzeto iz Povijesti hrv. kazališta, N. Batušića)

Sestre Managetta, nositeljice glavnih ženskih uloga u predstavi Juran i Sofia, 1839. (izv. GMS)

Veliki kaptol, zgrada u kojoj je održana premijera Jurana i Sofije, 1839. (izv. GMS)

XIX. i XX. stoljeće

Vid Fijan (1923 - 1996)

Ženidba, 1919. (izv. GMS)

Bijela lađa - prostor održavanja kazališnih predstava (izv. GMS)

Četrdesetih godina XIX.  stoljeća u Sisku gostuje Domorodno teatralno društvo, čiji su scenski uspjesi potaknuli mlade Siščane na osnivanje Diletantskog zbora. Amateri su desetljećima izvodili predstave u za to predviđenoj drvenoj dvorano svratišta Bijela lađa.

Godine 1870. sisačko Dobrovoljačko kazalište izvodi svoju prvu predstavu Urarov Klobuk, a 1878. izgrađuje u dvorani Narodne čitaonice „ lijepo novo prizorište“ u kome se izvode predstave do kraja stoljeća.

Prva desetljeća XX. stoljeća obilježena su gostovanjima glumačkih družina pa tako „Sisački glas“ bilježi dolazak transformatorske obitelji Gavrilović (1904.), Protićevog kazališta (1904.) i Ćirićeve družine (1905.-1907.) s kojom je 1906. gostovala i Ljerka Šram, zvijezda zagrebačkog HNK. Slijedile su sezone gostovanja kazališnih kuća; tako Hrvatsko osječko kazalište gostuje u Sisku nekoliko sezona (1909.-1911.), potom Hrvatsko pokrajinsko kazalište (1911.), zatim Intimno (pučko) kazalište iz Zagreba (1926.) , kazalište gospodina Vukovića iz Trsta te reducirani sastav zagrebačkog Narodnog kazališta (1928.) Najuspješnija suradnja bila je s Varaždinskim kazalištem koje svojim opernim i dramskim programom osvježava društveni život Siska (1919.-1921; 1926.)

Tridesetih godina javljaju se sisačke amaterske družine: diletantska sekcija Hrvatske omladine (1936.), Križarsko sestrinstvo (1936.), Udruženje sisačkih akademičara i Zbor kazališnih dobrovoljaca željezničarskog prosvjetnog i glazbenog društva (1937.), koje nastavljaju tradiciju amaterskog glumišta Siska iz prošlog stoljeća.

Na ruševinama, plakat predstave, 1899. (izv. HDA)

Ljerka Šram (1874. - 1913.)

Zatočnik, br. 187 iz 1870.

SISAČKI AKADEMIČARI

Diletantska grupa iz Siska, 1929. (izv.GMS)

Hrvatske novine, br. 3 iz 1939.

Matura, plakat predstave, 1936. (izv. GMS)

Predstavom Matura Ladislava Fodora 1936. godine biva zapaženo Udruženje sisačkih akademičara, koje je djelovalo od 1929. godine, kao Hrvatski akademski klub. Pri izvedbi Fodorove komedije gostovala je i prvakinja drame zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, Ervina Dragman, uz koju su nastupali i mladi Siščani. Režiju predstave potpisuje Ivica Križanić. Sljedeće, 1937. godine, U.S.A. priređuje Nušićevu komediju Doktor, koja je ponovo napunila dvoranu. Međutim, u prosincu 1937. godine naredbom Banske uprave u Zagrebu Udruženje sisačkih akademičara biva raspušteno.

Tako je njegovo djelovanje prekinuto, ali ne zadugo, jer već u siječnju 1938. godine osniva se Sisački akademski klub „Ante Radić“. Ubrzo zatim Akademičari priređuju kazališnu večer izvodeći Wernerovu komediju Ljudi na santi. Diletantska sekcija S.A.K. „Ante Radić“ izvodi 1940. godine dramu Miroslava Feldmana U pozadini, koju je režirao Franjo Knebl. S uvježbanim predstavama sisački Akademičari gostovali su u Petrinji, Glini i Topuskom.

Tito Strozzi (1892 - 1970)

Ervina Dragman (1908 - 1990)

U pozadini, plakat predstave, 1940. (izv GMS)

GRADSKO NARODNO KAZALIŠTE SISAK

HR-DASK-14, Pregled rada povremenih kazal. družina Kotara Sk, 1947.

HR-DASK-587, Dom kulture Vladimir Nazor u kojem su se održavale predstave GNK Sisak

Prva kazališna grupe omladine u Sk, 1945. (izv. GMS)

HR-DASK-282, Jedinstvo, 1947.

HR-DASK-157, Narodno kazalište Sisak, Mirandolina, plakat predstave, 1950.

Začetci profesionalnog kazališta naziru se u djelovanju Gradske kazališne grupe iz 1946. godine, koja je organizirala i tečaj za teoretsku pripremu glumaca. No, prvi službeni nastup Kazališta bio je 11. svibnja 1947. godine s predstavom Mateja Bora Noć u Globokom. Konačno 1. rujna 1948. godine utemeljeno je Gradsko narodno kazalište, kolektiv koji čini petero profesionalnih glumaca: Ana Jovanović, Blanka Fraj, Katica Cvitić, Dalibor Šatalić i Zvonimir Pirc.

Početkom 1949. godine angažirano je još četvero glumaca: Ivan Tomljenović, Zvonko Torjanac, Vera Habulin i Rade  Špicmiler te je tako stvorena profesionalna jezgra kazališta. Od 1948. godine Gradsko narodno kazalište djeluje u zgradi Doma kulture „Vladimir Nazor“, bivšeg „Sokolskog doma“ koji je uređen ustrajnošću kazališnih amatera i građana Siska.

Upravitelj kazališta Vid Fijan organizirao je 1951. godine retrospektivni Festival Gradskog narodnog kazališta, koji je bio svojevrsni zaključak profesionalne djelatnosti.

HR-DASK-157 Zapisnik Umjetničkog GNK SK, 1951.

HR-DASK-28, Izvještaj o osnivanju Gradske kazališne grupe, 1946.

HR-DASK-28, Suglasnost Ministarstva prosvjete o osnivanju GNK u Sisku, 1948.

HR-DASK-157, Pokondirena tikva, plakat predstave, 1951.

NARODNO KAZALIŠTE SISAK

HR-DASK-157, Rješenje NO gradske općine Sk o osnivanju Kazališta, 1952.

HR-DASK-157, Kvej-Lan, plakat predstave, 1954.

HR-DASK-157, Klupko, plakat predstave, 1956.

HR-DASK-157, Godišnjice i gospari, fotografija s predstave, 1961.

HR-DASK-157, Ljubica, plakat predstave, 1962.

HR-DASK-157, Zapisnik osnivačkog sastanka poluprofesionalnog kazališta u Sk, 1952.

HR-DASK-157, Kad je žena nijema, fotografija s predstave, 1962.

Rješenjem Narodnog odbora gradske općine Sisak od 30. svibnja 1952. godine sisačko profesionalno Gradsko narodno kazalište postaje polu-profesionalno – organizirano na honoriranju glumaca i formiranju upravnih tijela – te mijenja naziv u Narodno kazalište Sisak.

Slijede sezone u kojima je Narodno kazalište usmjereno isključivo na osmišljavanju repertoara za najmlađe, dok polu-profesionalno kazalište ostaje zasjenjeno. Tek u sezoni 1955/1956. povećava se broj premijernih izvedbi, a stalni članovi umjetničkog ansambla postaje dr. Marija Makuc, profesionalna redateljica.

Na sceni Narodnog kazališta u Sisku 1950-ih godina glumili su: Evica i Dinko Martinčić, Ružica Lorković, Boris Festini, Ružica Havran, Miroslav Matovina, Đurđa Janušić, Zvonimir Pirc, Ankica Križanić, Ante Budak, Milena i Franjo Alvađ, Branko Podunavac te Elizabeta i Radoslav Špicmiler. Za uprave  Dinka Martinčića Narodno kazalište u Sisku 1958. godine otvara stalnu scenu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U rujnu 1960. godine povodom 100-godišnjice Hrvatskog narodnog kazališta održana je u Sisku kazališna smotra pod nazivom „Deset premijera“ . Iste godine dr. Marija Makuc, tadašnja v.d. direktora, pokrenula je osnivanje Omladinskog studija.

Sisačko Narodno kazalište redovito se suočavalo s problemom financiranja svoje djelatnosti, te usprkos nastojanjima glumaca da smanje troškove kazališnih predstava, u rujnu 1962. godine Gradski NO Sisak donosi Rješenje o njegovu ukidanju. Time je bilo ugašeno djelovanje Narodnog kazališta u Sisku.

HR-DSASK-157, Madame X, fotografija s predstave, 1962.

HR-DASK-157, Ljubica, fotografija s predstave, 1962.

HR-DASK-157, Zapisnik osnivačkog sastanka poluprofsionalnog kazališta u Sk, 1952.

HR-DASK-157, Amerikanska jahta u splitkoj luci, plakat predstave, 1955.

HR-DASK-157, Odluka NO općine Sisak o ukidanju Narodnog kazališta, 1962.

HR-DASK-157, Broj 702, fotografija s predstave, 1962.

HR-DASK-157, Bez krivnje krvi, plakat predstave, 1955.

PIONIRSKO KAZALIŠTE

HR-DASK-157, Ukroćeni krotitelj, plakat predstave, 1952.

HR-DASK-157, Ivica i Marica, plakat predstave, 1952.

HR-DASK-157, Šegrt Hlapić, plakat predstave, 1953.

HR-DASK-157, Dugonja, Trbonja i Vidonja, plakat predstave, 1955.

Pionirsko kazalište počinje djelovati 1. veljače 1952. godine, postavljanjem Vjere Kolar za voditeljicu i redateljicu. Prva uvježbana predstava sisačkih mališana bila je Mali Palčić M. Rašića, a potom su  do konca 1952. godine uslijedile izvedbe Jurekovog reflektora B. Hubode, Ivice i Marice A. Allingera, Crvenkapice V. Nazora, Čudesnog dara B. Mrkšića, Ukroćenog krotitelja M. Halle i Sezame, otvori se, B. Mrkšića. Prve sezone gostovali su članovi Pionirskog kazališta u Petrinji, a priređivali su i dobrotvorne predstave.

U sezoni 1953/1954., sada već uigrani dječji ansambl, priredio je predstave: Andersenovu Snježnu kraljicu, Mrkšićev Zlatni zub, Alligerovu Snjeguljicu, Nazorovu Pepeljugu, Molnarove Junake Pavlove ulice i Lovrakovu Družbu Pere Kvržice. Te su sezone mladi glumci davali predstave svojim vršnjacima iz Kumrovca, Kostajnice i Bjelovara.

HR-DASK-157, Šegrt Hlapić, fotografija s predstave, 1953.

HR-DASK-157, Snježna kraljica, plakat predstave, 1953.

HR-DASK-157, Mali palčić, plakat predstave, 1952.

HR-DASK-157, Snjeguljica, plakat predstave, 1954.

JURAN I SOFIJA

HR-DASK-156, Juran i Sofija, fotografija s predstave, 1964.

HR-DASK-156, Juran i Sofija, fotografija s predstave, 1964.

HR-DASK-156, Centar za kulturu Sk, fotografija s predstave Juran i Sofija, 1964.

HR-DASK-156, Juran i Sofija, plakat predstave, 1964.

U listopadu 1964. godine učestvovao je Dom kulture „Vladimir Nazor“ u obilježavanju 125-godišnjice praizvedbe prve hrvatske drame štokavskog narječja - Kukuljevićeve junačke igre Juran i Sofija ili Turci kod Siska – tako što je amaterska sekcija kazališta vrlo uspješno obnovila predstavu.

Gašenjem Narodnog kazališta kao ustanove 1962. godine, dio djelatnosti preuzima Dom kulture, kao kazališni slijednik, angažirajući i šestero profesionalnih glumaca Narodnog kazališta.

No, kroz nekoliko godina imperativ ove kazališne predstave postaje amaterstvo, tako da su u obnovljenoj Kukuljevićevoj pučkoj igri uz profesionalnog glumca i redatelja Tonija Klaića, angažirani i glumci amateri: Julija Sekereš, Drago Domitrović, Dušanka Kasap…

HR-DASK-156, Juran i Sofija, fotografija s predstave, 1964.

HR-DASK-156, Juran i Sofija, fotografija s predstave, 1964.

HR-DASK-156, Juran i Sofija, fotografija s predstave, 1964.

HR-DASK-156, Juran i Sofija, fotografija s predstave, 1964.

HR-DASK-156, program predstave Juran i Sofija, 1964.

HR-DASK-721, Juran i Sofija, plakat predstave, 1994.

Kontakt

Adresa: Frankopanska 21, 44000 Sisak

Telefon: 00385 44 525 060

Faks: 00385 44 540 860

E-pošta: info@dask.hr

OIB: 35994268014

IBAN: HR6024070001188005600 Državni arhiv u Sisku

Radno vrijeme za stranke:

Od ponedjeljka do petka od 8 do 13 sati.

Knjižnica i čitaonica je otvorena svakim radnim danom od 8 do 14.

© 2021 Državni arhiv u Sisku
Home