Potaknut primjerima otvaranja prvih željezničkih pruga, uvidjevši prednost željeznice čiji, prije svega brži promet, nije ovisio o nepredvidivom vodostaju rijeka i vremenskim prilikama, vojni inženjer i graditelj Josip Kajetan Knežić (rođen na današnji dan, 15. veljače 1786. u Petrinji) dolazi na ideju izgradnje prve željezničke pruge u Hrvatskoj kojom bi zamijenio, do tada vrlo živu, trasu prometovanja rijekom Kupom. Ova Knežićeva ideja prošla je nekoliko faza da bi 1838. urodila projektnim idejnim rješenjem izgradnje pruge od Vojnog Siska (Novi Sisak) uz korito rijeke Gline do Bandinog Sela, od kojega bi se roba dalje prevozila Jozefinskom cestom do luke u Senju.
Projekt je podrazumijevao i izgradnju vrlo raskošnog kolodvora u Vojnom Sisku (na području današnjeg Pogorelca), znatno većeg od kasnije izgrađenog kolodvora u Civilnom Sisku.
Projekt kolodvora i pruge dovršen je 1842., a službeno je odobren 1846. godine, no, radovi nisu započeli zbog izbijanja revolucije u Mađarskoj i smrti projektanta Knežića, 1848. godine.
Da je ovaj projekt realiziran, to bi bila prva željeznička pruga u Hrvatskoj. Značajno bi utjecala na gospodarski razvoj Siska, jer bi ga povezivala direktno sa Jadranskom lukom u Senju. Možemo pretpostaviti da bi se u tom slučaju više razvio Vojni Sisak (tzv. Novi Sisak na desnoj obali Kupe) u odnosu na Civilni (lijeva obala Kupe).
Željeznički kolodvor u Vojnom Sisku po projektu Kajetana Knežića, 1838. (nerealizirano) (HDA)
Slika prenesena iz POVIJESNOG ATLASA GRADOVA – II. SVEZAK SISAK, Mirela Slukan Altić, Zagreb, 2012., str. 70.