Na dva kotača
Virtualna izložba „Na dva kotača“ napravljena je temeljem istoimene izložbe održane u Državnom arhivu u Sisku povodom Međunarodnog dana arhiva u lipnju 2019. godine. Ideja za izložbu 2019. godine inspirirana je temom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva koja je povezana s 200. obljetnicom patentiranja bicikla. Ovim putem smo željeli na svoj način obilježiti i proglašenje Siska gradom sporta za 2019. godinu.
Istraživanje za izložbu započelo je sa skromnim arhivskim fondom HR-DASK-966 Biciklističkog kluba “Dinamo”. Kako fond sadrži malo arhivskih zapisa, zavirili smo i u druge izvore te smo naišli na tragove postojanja biciklističkih klubova i u Petrinji, Glini i Kostajnici. Nastojeći prikupiti što više materijala, obratili smo se i privatnim lokalnim imateljima arhivskoga gradiva. Budući da je prikupljeni materijal dosta raznolik, ne samo vrstom i oblikom već i sadržajem, uza sportski biciklizam, prikazane su i ostale zanimljivosti vezane za ovo vozilo.
Virtualna Izložba prikazuje presjek biciklističkih klubova i zanimljivosti vezanih za uporabu i utjecaj bicikla na području Siska i Banovine od 1890-ih do 1970-ih godina.
Na suradnji u stvaranju ove virtualne izložbe zahvaljujemo: Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskom športskom muzeju, Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac Sisak, obiteljima Hrgarek i Marinović te g. D. Berniću kao i g. D. Gotalu.
Autorica izložbe: Martina Badanjak, arhivist
Izložbu za objavu na web-u pripremile: Valentina Radić, viši arhivski tehničar i Martina Badanjak, arhivist.
NAPOMENA!!
Ukoliko to u opisu svakog pojedinog digitaliziranog sadržaja nije drugačije naglašeno, sva prava na ovdje objavljene digitalizirane sadržaje pridržava Državni arhiv u Sisku. Objavljeni sadržaji arhivskog gradiva Državnog arhiva u Sisku se NE SMIJU dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Državnog arhiva u Sisku.
O biciklu
Bicikl je kroz povijest promijenio mnogo oblika, a s vremenom se počeo upotrebljavati u različite svrhe pa su tako nastale i različite vrste bicikala, no definicija bicikla je jedna - vozilo na dva kotača koje vozač pokreće vlastitom snagom.
Bicikl kakvog danas znamo nastao je kao rezultat brojnih usavršavanja te je kombinacija niza različitih izuma brojnih izumitelja.
Iako najstarija preteča modernog bicikla datira s kraja 18. stoljeća, njegova praktična svojstva (mala masa, lako održavanje i rukovanje) tek su mu u suvremenoj izvedbi osigurala najširu upotrebu u svakodnevnom životu i sportu.
Prvi pokušaj izuma takvoga prijevoznog sredstva javlja se još 1447. godine u Njemačkoj, a najstarija preteča današnjeg bicikla, célérifère, pojavila se za vrijeme Francuske revolucije oko 1790. godine.
Biciklistički klubovi na području Siska i Banovine
Osnivanjem “Prvog Hrvatskog družtva biciklista” u Zagrebu 1885. godine započinje razvoj biciklizma, kako u Hrvatskoj, tako i u gradu Sisku te široj okolici.
Biciklistički klub u Glini
Biciklistički klub u Glini osnovan je u savezu s “Družtvom biciklista Sokol” u Sisku. Imali su trinaest članova , a prvu sjednicu održali su 6. lipnja 1894. godine. Među članovima isticao se Vaso Jakšić, glinski tiskar i knjižar koji je bio i jedan od prvih biciklista u Glini.
Koturaški klub „Lastavica“ u Kostajnici
Koturaški klub “Lastavica” u Kostajnici je nastao 1909. godine te je ujedno i najstariji sportski klub u Hrvatskoj Kostajnici. Njegovo postojanje bilježi se i u 1929. godini.
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-79 Zemaljska vlada. Odjel za unutarnje poslove (UOZV SP 1851/1909)
Državni arhiv u Sisku: HR-DASK-588: Acta Varia
Biciklistički klub u Petrinji
Biciklistički klub u Petrinji osnovan je 1. listopada 1891. godine. Klub se sastojao od šest izvršnih članova no taj broj je, u narednih šest mjeseci narastao na petnaest izvršnih te deset podupirućih članova. Za predsjednika kluba bio je izabran Vaso J. Margetić, poznati petrinjski fotograf i sportaš. 14. kolovoza 1982. godine održana je prva cestovna biciklistička utrka i to od Zagreba do Petrinje. U utrci su sudjelovali samo biciklisti “Hrvatskog Sokola” iz Zagreba, no članovi Biciklističkog kluba u Petrinji priredili su natjecateljima srdačan i svečan doček.
Družtvo biciklista Sokol
U ožujku 1894. godine, osniva se “Družtvo biciklista Sokol” u Sisku. Za svoga postojanja, društvo je organiziralo mnoge utrke i izlete svojih članova. Uz četiri druga društva iz Zagreba, Karlovca i Varaždina bilo je i dijelom osnivanja Saveza hrvatskih biciklista 14. travnja 1894. godine sa sjedištem u Zagrebu.
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-79 Zemaljska vlada. Odjel za unutarnje poslove (UOZV 13-4/ 14273/1894)
Hrvatski športski muzej: Zbirka medalja i značaka
Za vrijeme I. svjetskoga rata aktivnost biciklista je potpuno prekinuta, ne samo u Sisku, već i u Hrvatskoj.
I. hrvatski gradjanski koturaški sportski klub u Sisku
I. hrvatski koturaški športski klub “Građanski” u Sisku osnovan je 1928. godine te je organizirao mnogobrojne biciklističke utrke, ali i izlete u okolici Siska. Njegovi članovi sudjelovali su i na natjecanjima te klupskim utrkama klubova iz drugih gradova. Svoje djelovanje su nastavili i u II. svjetskom ratu nastojeći da se tradicija biciklizma ne prekine.
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-1353 Građanske stranke i društva (ZP 4412)
Koturaška sekcija Športskog kluba “Viktorija”
Koturaška sekcija Športskog kluba “Viktorija”osnovana je 27. travnja 1930. godine i djeluje sve do prestanka rada kluba “Viktorija” krajem II. svjetskoga rata priređujući i sudjelujući na brojnim utrkama u Sisku i u drugim gradovima.
Biciklistička sekcija Sportskog društva “Naprijed”
Biciklistička sekcija Sportskog društva “Naprijed” osnovana je 1945. godine, a prijavu Biciklističkom savezu Hrvatske podnijela je 1949. godine. Među mnogobrojnim utrkama koje je sekcija organizirala, treba se izdvojiti velika međugradska utrka preko cijele Banije na kojoj su nastupili najbolji biciklisti Hrvatske. Za organizaciju navedene utrke sekcija je i pohvaljena od Biciklističkog saveza Hrvatske.
Biciklistička sekcija Športskog društva „Segesta“
1953. godine počinje djelovati biciklistička sekcija pod imenom „Segesta“ nakon što je fiskulturno društvo „Naprijed“, u sklopu kojega je biciklistička sekcija djelovala, postalo Sportsko društvo „Segesta“.
Biciklistički klub “Dinamo”
Osnivačka skupština Biciklističkog kluba “Dinamo” održana je 20. siječnja 1957. godine. Uz brojne utrke koje su članovi kluba organizirali i na kojima su učestvovali, bili su i učesnici Sleta “Bratstvo – jedinstvo“.
Biciklistički klub “Metalac”
Biciklistički klub “Metalac” nastao je iz biciklističke sekcije DTO “Partizan” koji je okupljao zaposlenike Željezare. Biciklistička sekcija DTO “Partizana” započela je s radom u rujnu 1960. godine i djelovala je do osnivanja Biciklističkog kluba “Metalac” 1961. godine.
Biciklistički klub “Sisak”
Biciklistički klub “Sisak” osnovan je 1965. godine. Članovi Biciklističkog kluba Sisak sudjelovali su na raznim prvenstvima Hrvatske i Jugoslavije te drugim utrkama, a bili su i organizatori etapne cestovne utrke “Oslobođenje Banije”, najveće cestovne utrke na ovom području.
Državni arhiv u Sisku: HR-DASK-291 Zavod za statistiku kotara Sisak
Narodna i čitaonica Vlado Gotovac Sisak: Zavičajna zbirka
Uporaba i utjecaj bicikla u svakodnevnici
U samim počecima javnost nije najbolje prihvatila ova vozila na dva kotača.
Osobe koje su htjele voziti bicikl morale su imati voznu iskaznicu u kojoj je bio propisan način njezina dobivanja te način uporabe ceste i vožnje. Za bicikle koji su se trebali naći u prometu bila je obavezna i registracija.
Kasnije, kako se bicikl sve više razvijao i usavršavao, i njegova primjena postala je sve češća i raznolikija.
Osim za sport, bicikl se počeo koristiti i u razne druge svrhe: sisački biciklisti su počeli djelovati s dobrovoljnim vatrogasnim društvom, šinteraj je koristio bicikle za prijevoz pasa, učenici i radnici bicikl su koristili za prijevoz. Širenje biciklizma je utjecalo i na obrtništvo. Bravari su počeli pružati usluge popravaka bicikla, a 1920-ih godina je i Makedonac Aziz Sulejmani započeo svoj posao prodaje sladoleda - na biciklu.
Nakon pauze od tridesetak godina, na području Siska ponovno se počeo rađati sportski biciklizam ali i rekreativni biciklizam počinje dobivati na popularnosti, kako u Sisku tako i na području Banovine, a sam bicikl se, između ostalog, počeo upotrebljavati i za turizam.
Državni arhiv u Sisku: HR-DASK-588 Acta Varia

